Kad će cijene nekretnina pasti?

03.09.2025

Svakodnevni upitnik iznad glava prodavatelja i kupaca

 

Ne prođe dan da me netko ne pita “vječno pitanje” aktualnog hrvatskog tržišta nekretnina: kad će cijene više pasti?

Naslušao sam se tog pitanja i prije korone, posebno nakon potresa, a najviše otkad je nekretninski balon postao cepelin sa usisom zraka na najjače.

 

Kako smo došli dovde

 

  • Zimmer frei mentalitet: nakon krize 2008.–2015. apetiti se vraćaju, uzlet postepen do korone.
  • Korona paradoks: energenti padaju, avioni prizemljeni, proizvodnja staje—ali benzin ne pada ispod 1 €/l.
  • Logistika: Sueski kanal, kineska flota i ostali “alibiji” – cijene prijevoza skoče i ostanu visoke.
  • Sirovine: željezo 3× skuplje, beton +50%… kao da željeza nestaje?

Fun fact: u 2022. i dalje je izdano manje građevinskih dozvola nego prije krize 2008., iako se čini da je dizalica više od semafora.

 

Euro, keš i “uklesane” cijene

 

Ulaskom u eurozonu: keš se skriva, stanovi i zgrade kupuju i grade za keš, adaptacije za keš. U kombinaciji sa sivom lovom, upitnim APN kreditima i opsjednutošću nekretninama, u zadnjih godinu dana skok cijena 30–100%. Odjednom je sve „lokacija“: Savska Opatovina, Sigečica, Trnava, Sloboština, Klara…

Urbicid u Klari, Otoku, dijelovima Trnja i Trešnjevke postaje top destinacija. Zagrebački Manhattan. Vežite se, polijećemo!

Dobijem stan 50 m² na Savici po 4000 €/m² i lik neće spustiti ni euro nego veli da se mi nadogradimo na njegovu cijenu – jer njegov stan toliko vrijedi. Cijene nikad nisu bile “fiksnije”.

 

Kad će cijene pasti?

 

Kratkoročno: procjenjujem kroz oko godinu dana, kad inflacija pojede supstancu srednje klase i zablokira eure u cigli i betonu, uz dodatni pad potražnje zbog pada udjela Hrvata u ukupnom stanovništvu.

Većina ne-Hrvata koji danas žive u HR i trebali bi tamponirati demografski slom ne dolaze iz bogatih zemalja; tek će druga generacija (npr. pakistanski vozači WOLT-a, nepalski pomoćni zidari) za ~20 godina imati akademski obrazovanu djecu koja će dizati kupovnu moć i vući nove migracije.

 

Dugoročno (oko 2045.)

 

Kad djeca današnje radne snage iz Uzbekistana, Nepala i Bangladeša dobiju punu kupovnu moć, cijene bi ponovno mogle eksplodirati i iznivelirati se s bogatijim metropolama Europe.

  • Procjena: bolji kvartovi ZG ~ 6000 €/m²
  • Lošiji kvartovi: ~ 4000 €/m²

 

Vanjski čimbenici i neizvjesnost

 

Na cijene u HR tradicionalno najviše utječu vanjski faktori (svjetska kriza, korona, potres, rat u Ukrajini). Nastavak trenda je moguć kroz:

  • olakšavanje dodjele državljanstva strancima
  • mogućnost prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima
  • ulazak Ukrajine u EU
  • novi regionalni sukobi (npr. BiH)

Zaključak

 

Kupujte priliku. Nigdje ne gori. I zapamtite – jedina nekretnina koja se isplati jest ona u kojoj živite. Ostalo ima smisla samo ako se poslovno bavite nekretninama.